Predsjednik Čubrilović u manastiru Krka: Razvijati svijest o očuvanju srpske baštine

Datum: 
18.08.2015 - 23:00

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je večeras da će obilježavanje 400 godina od osnivanja Bogoslovije u manastiru Krka i 100 godina od upokojenja episkopa dalmatinskog Nikodima Milaša doprinijeti razvoju svijesti kod Srba o potrebi očuvanja njihove kulture i tradicije.Čubrilović je rekao da je značaj ovog manastira za čuvanje tradicije, pisma, ali i spomena na boravak Srba na ovim prostorima utoliko veći, ako se ima u vidu skorašnja zabrana upotrebe ćirilice i rušenje spomenika koji obilježavaju srpske tragedije na pojedinim prostorima Hrvatske.

- Manastir koji potiče iz 14. vijeka govori u prilog tome da su Srbi na ovim prostorima prisutni vijekovima. Mislim da je naša obaveza da se nađemo danas i sutra ovdje i da prisustvujemo ovim godišnjicama, jer nisu u pitanju desetine već stotine godine - poručio je Čubrilović nakon svečane akademije u porti ovog manastira, posvećene ovim jubilejima.

U manastiru Krka danas i sutra obilježava se Svedalmatinski sabor, te 400 godina od osnivanja Bogoslovije i 100 godina od upokojenja episkopa dalmatinskog Nikodima Milaša.

Svečanoj akademiji prisustvovao je i patrijarh srpski Irinej, koji će sutra služiti Svetu arhijerejsku liturgiju, uz sasluženje više episkopa Srpske pravoslavne crkve.

Manastir Krku podigla je 1350. godine srpska princeza Jelena, sestra cara Dušana, udata za hrvatskog kneza Mladena Drugog Šubića, posvetivši ga Svetom arhanđelu Mihailu.

Po blagoslovu patrijarha Pajsija Janjevca i mitropolita dabrobosanskog Teodora, pri manastiru Krki je 1615. osnovano bogoslovsko učilište, koje je radilo do turske najezde 1647. godine.

Manastirska bratija vratila se u manastir 1650. godine, a Bogoslovija je ponovo otvorena tek 1964.

U toku posljednjeg rata manastir je poharan, ali ne bitnije, jer su ga hrvatske vlasti zaštitile od vandalizma.

Bogoslovija, koja je pri manastiru postojala od 1964, premještena je prvo na Divčibare, potom u Foču, a obnovljena je nastojanjem episkopa dalmatinskog Fotija 2001. godine.