PITANJE:
Narodni poslanik Mihnet Okić, Klub poslanika Koalicije Domovina, postavio je na Dvadesetoj sjednici održanoj 18. jula 2017. godine
POSLANIČKO PITANJE
MINISTARSTVU ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRAĐEVINARSTVO I EKOLOGIJU
Problemi oko legalizacije u jedinicama lokalne samouprave su i dalje još veći problemi nego što su bili, pa bih molio ministricu da nam odgovori, odnosno pojasni i da neka bliža uputstva šta je to stvarno neophodno da bi legalizacija bila sprovedena?
ODGOVOR:
Broj: 15.03-011-382/17
Datum, 28.07.2017.godine
NARODNA SKUPŠTINA
REPUBLIKE SRPSKE
Predmet: Odgovor na poslaničko pitanje, dostavlja se
Ovom Ministarstvu dana 25.07.2017.godine putem Generalnog sekretarijata Vlade Republike Srpske, uz dopis broj 04.2-011-370/17 od 25.07.2017. godine, dostavljeno je poslaničko pitanje narodnog poslanika Mihneta Okića, Klub poslanika Koalicije Domovina.
Narodni poslanik Mihnet Okić, Klub poslanika Koalicije Domovina, na dvadesetoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, održanoj 18. jula 2017.godine, postavio je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju sljedeće poslaničko pitanje:
„Problemi oko legalizacije u jedinicama lokalne samouprave su i dalje još veći problemi nego što su bili, pa bih molio ministricu da nam odgovori, odnosno pojasni i da neka bliža uputstva šta je to stvarno neophodno da bi legalizacija bila sprovedena?“
U skladu sa članom 82. Poslovnika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 10/09) kao i članom 264. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 31/11 i 34/17) dajemo sljedeći:
O D G O V O R
Bespravna izgradnja je masovna pojava i socijalni pokret još tokom zadnjih ratnih dešavanja, a svoju kulminaciju dostiže neposredno nakon okončanja rata. Zakonom o uređenju prostora i građenju na jedinstvenim principima uređen je postupak legalizacije i urbane integracije u prostor bespravno izgrađenih objekata u Republici Srpskoj. Prilikom izrade Zakona vršena je analiza socijalnog statusa lica koja su investitori nezakonito izgrađenih objekata, analizirani su razlozi zbog kojih su se investitori opredjeljivali na bespravno građenje, analizirani su propisi kojima je u posljednjih deset do 12 godina bila uređena ova oblast i razlozi zbog kojih nisu dali očekivane rezultate u svojoj primjeni. U sprovedenim istraživanjima, kao uzroci za bespravnu izgradnju u najvećem broju slučajeva svode se na izbjegavanja plaćanja naknada propisanih u postupku izdavanja građevinske dozvole, zbog stvarno lošeg ekonomskog stanja investitora. Pored navedene kategorije građana, opšte stanje su iskoristili i pojedinci koji ne pripadaju socijalnim kategorijama, a koji su bespravno izgradili objekte za vlastite potrebe ili namijenjene tržišnoj prodaji, sa ciljem neosnovanog profitiranja i bogaćenja jer nisu platili rentu, naknadu za uređenje građevinskog zemljišta i druge naknade koje su bili dužni da plate u postupku dobijanja građevinske dozvole u korist lokalnih zajednica.
Ovo ministarstvo je imalo u vidu da se legalizacija bespravnih objekata u prostoru ne može sprovesti bez stimulativnih mjera, s obzirom na to da je izbjegavanje plaćanja naknada propisanih u postupku izdavanja građevinske dozvole, prvenstveno posljedica lošeg ekonomskog stanja investitora. S tim u vezi, odredbama Zakona nastojale su se pravno i tehnički sanirati posljedice bespravno izgrađenih objekata u cilju stvarnja uslova da se podstaknu bespravni graditelji da podnesu zahtjeve i da se bespravni objekti za koje postoje zakonski uslovi što prije uvedu u legalne tokove, te stvore uslovi da se za ove objekte plaćaju komunalne usluge, porez na imovinu, naknada za zajedničku komunalnu potrošnju i sl., i spriječi dalje nanošenje štete javnim prihodima.
Prije svega odredbama Zakona utvrđuje se da je legalizacija objekata od opšteg interesa, jer je kroz analize razloga koji su prouzrokovali bespravnu gradnju zaključeno da bi ogromna većina bespravnih investitora željela da su svoje objekte izgradili na zakonit način, ali sticaj nesretnih okolnosti sa jedne strane i elementarne životne potrebe za krovom nad glavom sa druge strane, jednostavno im nisu dali alternativu.
Nadalje odredbama Zakona uvodi se naknada za legalizaciju kao poseban vid naknade i definiše njen način obračuna, pri čemu se težište stavlja na individulane-stambene i individualne stambeno-poslovne objekte, koji čine najveći procenat bespravnih objekata i za koje se na jedinstvenim principima uređuje postupak obračuna naknade za legalizaciju, a kako to propisuje član 160a. Zakona. Takođe, članom 160v. kao posebna kategorija lica među bespravnim graditeljima definišu se porodice poginulih boraca, ratni vojni invalidi prve i druge kategorije i lica koja imaju status najtežih civilnih invalida u kolicima i slijepa lica, za koje se s obzirom na njihov status propisuje da ne plaćaju naknadu za legalizaciju, što predstavlja jedan vid pomoći i intervencije države u njihovom stambenom zbrinjavanju, s obzirom da se ova pravo ne odnosi na navedene kategorije lica koje su po osnovu ovog statusa riješile svoje stambeno pitanje. I dalje su se imali u vidu investitori koji su kao bespravni graditelji imali cilj da ostvare ekstraprofit i veliku materijalnu korist, koristeći se različitim sredstvima i metodama, pa se za iste kroz odredbe člana 160b. Zakona naknada za legalizaciju izjednačava sa naknadama za rentu i uređenje propisane Zakonom.
Takođe, veliki broj nelegalnih objekata ne može uključiti u legalne tokove zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i neažurnih javnih evidencija, te je kroz izmjene Zakona propisana mogućnost da se ovi objeti privremeno zadrže dok se ne riješi pitanje vlasništva, uz obavezu investitora da pokrene postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
Međutim, da bi se legalizacija mogla sprovesti u što većem obimu neophodno je da i drugi propisi isprave odredbe i principe sadržane u Zakonu o uređenju prostora i građenju. Ono na šta same stranke često ukazuju jeste činjenica da kod objekata za koje je utvrđena fiksna naknada legalizacije iznosi koji im se obračunavju u postupku legalizacije često znatno prelaze iznose naknade za legalizaciju definisane Zakonom. S tim u vezi neophodno je imati u vidu da se u postupku legalizacije osim naknade za legalizaciju plaćaju i druge vrste naknada i taksi (poljoprivredna saglasnost, vodna saglasnost, protivpožarna saglasnost, izvodi iz javnih evidencije...). Plaćanje ovih naknada i taksi definisano je posebnim propisima za koje ovo ministarstvo nije resorno nadležno, zbog čega se kroz odredbe Zakona o uređenje prostora i građenju nisu ni mogle vršiti izmjene pomenutih propisa niti uticati na procedure i iznose naknada koje isti propisuju. Takođe, ono što je upitno u predmetnim situacijama jeste osnovanost pojedinih naknada pa se tako postavlja pitanje da li se zemljište na kojem je izgrađen nelegalno objekat prije više desetina godina može smatrati poljoprivrednim, odnosno kakvo je to poljoprivredno zemljište ako na njemu 20-30 godina postoje objekti.
Zbog svega navedenog ovo ministarstvo razmatra osnovanost potrebe plaćanja pojedinih naknada za provođenje postupka legalizacije, kao i mogućnost upućivanja inicijative organima koji su obrađivači propisa koji uređuje posebne naknade da razmotre mogućnost izmjene istih. Legalizacija objekata je opšti interes i ista nije i ne treba biti samo predmet definisanja Zakona o uređenju prostora i građenju, zbog čega je neophodno predefinisati i odredbe drugih propisa i uskladiti ih sa odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju kako bi se proces legalizacije proveo u što većem obimu
Prilog: - Jedan primjerak latiničan,
- dva primjerka ćirilična; MINISTAR
- CD (WORD 2003)
Srebrenka Golić