Predsjednica Odbora za predstavke, prijedloge i društveni nadzor Zagorka Grahovac i pomoćnik ministra pravde Republike Srpske Perom Dunjić posjetili Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH i KPZ „Kula“ u Istočnom Sarajevu

Predsjednica Odbora za predstavke, prijedloge i društveni nadzor Narodne skupštine Republike Srpske Zagorka Grahovac i pomoćnik ministra pravde Republike Srpske za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija Pero Dunjić posjetili su danas Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine i Kazneno-popravni zavod „Kula“ u Istočnom Sarajevu.

Posjeta je upriličena u okviru redovnih aktivnosti Odbora za predstavke, prijedloge i društveni nadzor, a u cilju sagledavanja uslova boravka, položaja i ostvarivanja prava osuđenih lica na izdržavanju kazne zatvora u kazneno-popravnim zavodima.

Grahovčeva i Dunjić razgovarali su sa upravnikom Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH u Vojkovićima Sinišom Perkovićem o organizaciji i funkcionisanju ovog zavoda, mjerama za održavanje reda i bezbjednosti, tretmanu osuđenih lica, ostvarivanju njihovih prava, dobrovoljnom radu, slobodnim aktivnostima, medicinskoj zaštiti i primjeni pravila uslovnog otpusta. 

Uprava Zavoda informisala ih je da se trenutno u Odjeljenju pritvora nalazi 45 lica, a u Odjeljenju za izvršеnje krivičnih sankcija 192 osuđenika, kojima je ukupno izrečeno 2.369 godina zatvorske kazne.

Nakon toga, Grahovčeva i Dunjić su obišli paviljone, radionice, prostorije za sportske aktivnosti, medicinski blok i kantinu Zavoda, te razgovarali sa licima srpske nacionalnosti osuđenim za ratne zločine i drugim licima na izvršenju kazne zatvora.

Grahovčeva je istakla da je svrha posjete bila da se provjeri da li postoje kršenja ljudskih prava osuđenika na izvršenju kazne zatvora.

„Nismo imali pritužbi u tom smislu od zatvorenika. Oni su zadovoljni uslovima koje imaju. Njihove pritužbe su druge prirode - u vezi visine kazni, ali to nije u našoj nadležnosti nego u nadležnosti pravosuđa“, rekla je Grahovčeva.

Ona je navela da su u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH od jednog zatvorenika imali molbu za promjenu radnog mjesta, koja je na licu mjesta udovoljena.

Dunjić je istakao da je ovo prva posjeta Zavodu za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija BiH delegacija iz Republike Srpske.

On je naglasio da prava i slobode osuđenih lica koja kaznu izdržavaju u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH nisu ugrožena, a primjedbe koje imaju odnose se na uslovni otpust.

„Osuđena lica koja je osudio Haški tribunal, ako izdržavaju kaznu u kazneno-popravnoj ustanovi u zapadnoj Evropi po automatizmu nakon izdržane dvije trećine kazne dobijaju uslovni otpust. Ovdje smo imali problem da osuđeno lice sa kaznom zatvora od 15 godina kome je ostalo dvije godine do kraja izdržavanja kazne nije dobilo uslovni otpust“, naveo je Dunjić.

Nakon toga, Grahovčeva i Dunjić su posjetili KPZ „Kula“ u Istočnoj Ilidži, gdje su razgovarali sa direktorom Vukašinom Crnjakom, koji je istakao da je ovo veoma specifična kazneno-popravna ustanova, u kojoj su u različita odjeljenja smještene različite kategorije osuđenih.

Ustanova ima pritvorsku jedinicu, te posebna odjeljenja za izdržavanje kazne zatvora za muškarce i žene, odjeljenje za maloljetne osuđenike, kao i i vaspitno-popravni dom za maloljetnice. 

Na sastanku je istaknuto da je popunjenost tog zavoda trenutno oko 40 odsto, zbog toga što su u ovoj ustanovi većinom osuđenici za krivična djela iz oblasti saobraćaja.

Dunjić je naglasio da osuđenici imaju mogućnost zapošljavanja, te da je zarada na nivou četvrtine prosječne plate, što iznosi između 150 i 200 KM.

„Osuđenici ih koriste za osnovne potrebe, a jedan dio sredstava šalju porodicama“, rekao je Dunjić.

Grahovčeva je istakla da je tokom posjete KPZ „Kula“ razgovarano sa ranjivom kategorijom žena koje su pritvorene, o uslovima u kojima borave, te da ih ima 15 u toj ustanovi.

„Ni u ovom zavodu nismo imali pritužbi, a osuđene žene smo informisali o mogućnosti pismenog obraćanja Odboru“, kazala je ona.