Čubrilović za RTV: Dejton stvorio okvir za prosperitet BiH
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da je Dejtonski mirovni sporazum važan dokument koji je donio mir u BiH i stvorio dobar osnov da ona može da bude prosperitetna zemlja.
"BiH, međutim, može biti prosperitetna jedino ako tri naroda budu iskrena u saradnji na svim poljima i pošteni jedni prema drugima do kraja", rekao je Čubrilović, gostujući sinoć na Radio-televizije Vojvodine.
On kaže da je Dejtonski mirovni sporazum okvir u kojem ima prostora za sva tri naroda u BiH, kao i za nacionalne manjine.
"Sporazum ima ustavne principe koji garantuju zaštitu sva tri naroda, kao i nacionalnih manjina. Istina, trebalo bi riješiti neka manja pitanja, poput pitanja Sejdić-Finci, odnosno primijeniti odluku iz Strazbura o ovom slučaju", kaže Čubrilović.
Čubrilović smatra da Dejtonski sporazum ne treba mijenjati i da on ne predstavlja smetnju na putu BiH ka EU.
"Dejton prije može biti smetnja onima koji nasilno mijenjaju Ustav, koji nameću neka rješenja poput visokih predstavnika. Oni se ponašaju kao pravi protektori, ali za to svoje ponašanje ne snose nikakvu odgovornost", istakao je predsjednik Narodne skupštine Srpske.
Komentarišući imenovanje nekadašnjeg haškog optuženika hrvatskog generala Ante Gotovine za savjetnika u Vladi Hrvatske, Čubrilović je naveo da se ne miješa u politiku druge države.
"Pitanje je zašto visoki predstavnik Valentin Incko zamjeri kad Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Radovan Karadžić dobiju povelje povodom 25 godina Narodne skupštine Srpske, a ne zamjera, niti reaguje, što neki odgovrni za sukobe u BiH dobijaju zvanične funcije, kao na primjer Fikret Abdić, koji je izabran za načelnika opštine Velika Kladuša, mada ga Bošnjaci smatraju ratnim zločincem", rekao je Čubrilović.
On kaže da bi razlog žestokih reagovanja Hrvatske nakon hapšenja nekadašnjih pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ mogao da bude umiješanost Zagreba u sukob u BiH.
"Reagovanje Zagreba na hapšenje pripadnika HVO-a u Orašju uslijedila je zbog umiješanosti Hrvatske u sukobe u BiH, pogotovo prije početka ratnih dešavanja. Sjetimo se Sijekovca, Orašja i još nekih mjesta, gdje je hrvtaska vojska upadala u sela i vršila pokolje nad srpskom djecom i starcima", istakao je Čubrilović.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dodao je da postoji sumnja da Zagreb brine i zbog toga što su "u te prljave rabote na prostorima Posavine" bili umiješani i neki visoki hrvatski funkcioneri.
Za Čubrilovića je, kako kaže, nepojmljivo da bi međunarodna zajednica mogla zauzeti oštriji stav, pa čak i kazniti Republiku Srpsku zbog referenduma o Danu Republike održanom 25. septembra.
"Nepojmljivo mi je da bi neko mogao kazniti Srpsku zato što je njen narod izašao na referendum o svom danu. Evropi i cijelom svijetu jasno je da je referendum najveći stepen demokratskog izjašnjavanja o nekom pitanju. Kažnjavanje Srpske bio bi pravni presedan, kakav svijet i Evropa nikad nisu vidjeli", naglasio je Čubrilović.
Komentarišući navode iz nekih hrvatskih krugova u BiH o potrebi formiranja trećeg entiteta, on je rekao da mnogo više razloga za postavljanje raznih pitanja imaju Srbi i Republika Srpska, nego Hrvati.
"Kada bi Srpska htjela da pravi probleme, onda bi mogli postaviti pitanje zašto Srbi nisu konstitutivni na cijeloj teritoriji BiH? Poznato je da u nekoliko kantona Srbi nemaju konstitutivnost. Ili, recimo, zašto srpski jezik i ćirilica nisu ravnopravni u cijeloj BiH? Uprkos tome, Srpska nema ništa protiv da se Hrvati bore za svoj status u okvru Federacije BiH /FBiH/, odnosno za svoju ravnopravnost", kaže Čubrilović.
Prema njegovim riječima, Srebrenicu nikakve inicijative, potpisi bošnjačkih intelektualaca iz BiH i Amerike, kao ni peticije, ne mogu izdvojiti iz Srpske.
"Upravo je Dejtonskim sporazumom jasno naglašeno da se Srebrenica nalazi u onih 49 odsto BiH koji pripadaju Republici Srpskoj. Osim toga, izdvajanjem Srebrenice iz Srpske bilo bi otvoreno niz pitanja koja bi veoma zakomplikovala situaciju u BiH", rekao je Čubrilović.
On je ekonomsku situaciju u Republici Srpskoj ocijenio kao "ne baš sjajnu", ali ne i bezizlaznu.
"Ekonomska situaciju u Srpskoj ne razlikuje se mnogo od one u Hrvatskoj, Srbiji ili FBiH. Mislim da bi bilo bolje iz budžeta izdvajati mnogo više novca za podršku privredi, nego rješavanju socijalnih problema. Srpska mnogo bolje mora iskoristiti elektroenergetske potencijale i bogatstvo šumama", kaže Čubrilović.