PITANJE:
Narodni poslanik Davor Šešić, Klub poslanika SDS-SRS RS postavio je na Sedmoj sjednici održanoj 29. oktobra 2015. godine
POSLANIČKO PITANJE
MINISTARSTVU PRAVDE
Da li je pravno moguće da se zemljište koje je oduzeto 60-tih godina HH vijeka (nacionalizacija) sada dodijeli drugom fizičkom licu koje nije u srodstvu sa licem od koga je oduzeto?
ODGOVOR:
Broj: 08.020/052-7603/15
Datum: 24.11.2015.godine
VLADA REPUBLIKE SRPSKE
PREDMET: Odgovor na poslaničko pitanje, dostavlja se.-
Narodni poslanik Davor Šešić, Klub poslanika SDS-SRS RS, postavio je na Sedmoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, održanoj dana 29.10.2015. godine, poslaničko pitanje, koje glasi:
„Da li je pravno moguće da se zemljište koje je oduzeto 60-ih godina HH vijeka (nacionalizacija) sada dodijeli drugom fizičkom licu koje nije u srodstvu sa licem od koga je oduzeto? “
U skladu sa članom 82. Poslovnika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 10/09), kao i članom 264. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 31/11), dajemo slijedeći
O D G O V O R
Na postavljeno pitanje nije moguće dati potpun odgovor iz razloga što u postavljenom pitanju ne postoje egzaktni podaci o nekretnini, koja je, po Vašim navodima, bila predmet nacionalizacije. Ovo se takođe odnosi i na dio pitanja koji se tiče o navodnom raspolaganju sa navedenim nekretninama i dodjeli istih fizičkom licu koje nije u srodstvu sa licem od koga je oduzeta ta nekretnina.
Kad je u pitanju građevinsko zemljište pitanje denacionalizacije je riješeno Zakonom o građevinskom zemljištu iz 2003. godine, po kojem je regulisano da vlasnici – fizička i pravna lica građevinskog objekta po sili zakona stiču i vlasništvo nad zemljištem, nad kojim se nalazi taj objekat, kao i dijelu zemljišta koje služi za redovnu upotrebu tog objekta.
1. Zakonom o građevinskom zemljištu iz 2006. godine („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 112/06), riješeno je i pitanje neizgrađenog građevinskog zemljišta, tako da je u Republici Srpskoj, u potpunosti izvršena denacionalizacija građevinskog zemljišta. Naime, u članu 44. navedenog zakona je regulisano da stupanjem na snagu ovog zakona, po sili zakona prestaje državno vlasništvo na građevinskom zemljištu koje nije privedeno namjeni u skladu sa regulacionim palnom, a u društveno, odnosno državno vlasništvo, je prešlo na osnovu:
a) Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i nacionalizovanog zemljišta ("Službeni list FNRJ“, broj 52/58),
b) Zakon o određivanju građevinskog zemljišta u određenim naseljima gradskog karaktera („Službeni list SR BiH“, broj 24/68), koji se odnosi na opštine Banjaluka, Doboj, Rudo, Višegrad i Zvornik.
2. Na građevinskom zemljištu koje nije privedeno namjeni u skladu sa Regulacionim planom, a u društveno, sada državno vlasništvo, prešlo je na osnovu odluke opštine na kojem je prestalo državno vlasništvo, na osnovu člana 96. Zakona o građevinskom zemljištu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 86/03), utvrdiće se prestanak državnog vlasništva i uspostavljanje ranijeg vlasničko-pravnog odnosa.
Prestanak vlasništva po gore navedenom članu, kao i uspostavljanje ranijeg vlasničko-pravnog odnosa uređuje se rješenjem nadležnog organa uprave za imovinsko pravne poslove.
Takođe članom 45. Zakona o građevinskom zemljištu, propisano je da pravo upravljanja ili korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu u društvenom odnosno državnom vlasništvu koje nije privedeno namjeni u skladu sa regulicionim planom ili drugim urbanističkim aktom, stupanjem na snagu ovog zakona, prestalo je pravo raspolaganja dotadašnjeg nosioca tog prava ili njegovog pravnog nasljednika.
Kad su u pitanju ostale nekretnine koje su oduzete bez pravnog osnova ili je izrečena kazna konfiskacije, to pitanje je bilo riješeno u Republici Srpskoj zakonom o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 13/00). Ovim zakonom je predviđena naturalna restitucija, što podrazumijeva vraćanje nepravedeno oduzete imovine, a u nemogućnosti povratka tako oduzete imovine, raniji vlasnik ili njegovi nasljednici su imali pravo na novčano obeštećenje.
Visoki predstavnik je suspendovao navedeni zakon, tako da ovaj zakon i nije bio u primjeni, pa upravo iz tih razloga potrebno je donijeti novi zakon o vraćanju nepravedeno oduzete imovine ili njenom obeštećenju, jer prema sadašnjem stanju stvari, po ovom pitanju postoji „pravna praznina“, a iz tog razloga i nemogućnost da se provode bilo kakve radnje za vraćanje nepravedeno oduzete imovine.
M I N I S T A R
Anton Kasipović