Predsjednik Stevandić u Doboju prisustvovao obilježavanju 108 godina od internacije Srba u austrougarski logor
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić položio je danas vijenac kod spomenika žrtvama dobojskog kazamata nedaleko od željezničke stanice u Doboju u čast 12.000 Srba ubijenih u zloglasnom austrougarskom logoru u ovom gradu koji je bio prvi u modernoj Evropi.
Prethodno su vijenci položeni i kod Spomen-kosturnice stradalim Srbima u Doboju. U čast Svetih novomučenika Eparhije zvorničko-tuzlanske kod Spomen-kosturnice slomljen je slavski kolač i osveštano žito, povodom 108 godina od internacije Srba u dobojski logor.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Stevandić poručio je da uprkos zločinima i pogromima koji su učinjeni na tim teritorijama, srpski narod tu i dalje živi.
“Tako i danas ovdje gdje su bile konjušnice, formiran je logor koji, nakon turskog zuluma, predstavlja korijen genocida nad našim narodom i ovo je ishodište gdje je počeo genocid i uništavanje našeg naroda” rekao je Stevandić.
On dodaje da između današnjeg i proteklog vremena ne postoje velike razlike, da se i danas sudi Srbima, pokušava oteti imovina i odvojiti Republika Srpska od Srbije, ali da se ni danas kao i ranije, oni koji brane svoje neće uplaštiti ni sudova ni sile ni izdajnika.
“Ko smo i šta smo svaki dan pokazujemo, naša istorija je upisana i na nama je da je ne kvarimo, ne mijenjamo i ne prljamo” poručuje Stevandić.
Dobojski logor, koji je u Prvom svjetskom ratu formirala Austrougarska, bio je prvo organizovano masovno stratište u dotadašnjoj istoriji civilizovane Evrope.
Logor je osnovan 27. decembra 1915. i bio u funkciji do 5. jula 1917. godine. Među logorašima su bila 16.673 muškarca i 16.996 žena i djece iz BiH, te 12.122 srpska vojnika i jedan broj starijih ljudi, žena i djece iz Srbije i Crne Gore, od kojih je 12.000 ubijeno.
Stradalnike u dobojskom logoru je Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve proglasio novomučenicima Eparhije zvorničko-tuzlanske.