Drugi dio Devete redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske biće nastavljen u utorak, 16. februara, sa početkom u 10,00 časova.
U nastavku poslanici bi trebalo da razmatraju i Informaciju Vlade Republike Srpske o realizaciji zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske koji se odnose na rad Suda i Tužilaštva BiH.
U Informaciji se navodi da bi bilo izuzetno važno ako uspiju pregovori sa Ministarstvom pravde Federacije BiH da osuđeno lice koje se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u kazneno popravnim ustanovama Federacije BiH bude upućeno na izdržavanje kazne u kazneno popravnu ustanovu Republike Srpske prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta njegove porodice.
Ističe se da su retroaktivna primjena Krivičnog zakona BiH, proširena nadležnost Suda BiH, kao i selektivni pristup u procesuiranju ratnih zločina izazvali nezadovoljstvo svih relevantnih subjekata u Republici Srpskoj, vladinih i nevladinih organizacija, građana, a posebno osuđenih lica. Na ovu činjenicu u više navrata ukazivala je Narodna skupština Republike Srpske i Vlada Republike Srpske.
Iako je retroaktivna primjena Krivičnog zakona BiH, na neki način dobila svoj epilog kroz odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Maktouf – Damjanović, Sud BiH po optužnicama Tužilaštva BiH presuđuje u inkriminisanim događajima, u uslovima oružanog sukoba, za krivična djela zločina protiv čovječnosti koje nije poznavalo krivično zakonodavstvo bivše SFRJ.
U Informaciji se navodi da se ovakvim radnjama krši princip zabrane retroaktivnosti, a posebno što se primjenom ovog zakona izriče kazna dugotrajnog zatvora, što predstavlja kršenje osnovnih principa, kako unutrašnjeg tako i međunarodnog krivičnog prava.
Ukazuje se na još jednu nepravilnost u radu Tužilaštva, odnosno Suda BiH, a radi se o primjeni koncepta „udruženog zločinačkog poduhvata“. Ovo krivično djelo nije propisano u Krivičnom zakonu bivše SFRJ koji je bio na snazi kada je, po optužnicama, počinjeno.
Interesantno je da je ovaj institut primjenjivao samo Sud BiH, dok to nije bila praksa kantonalnih, odnosno okružnih pravosudnih organa u entitetima. Ni pravosudni organi u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji nisu nikog procesuirali za krivično djelo protiv čovječnosti kroz udruženi zločinački poduhvat, kao vid učešća u zločinu.
Poseban problem predstavlja podatak da još uvijek postoji određen broj osuđenih lica na dugotrajni zatvor, a koji nisu apelacijom tražili zaštitu ljudskih prava pred Ustavnim sudom, odnosno Sudom za ljudska prava u Strazburu. Upravo iz tih razloga potrebno je stvoriti zakonske pretpostavke za ponavljanje krivičnog postupka, kako bi se u ponovljenom postupku primjenio materijalni propis koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela.
U Informaciji se navodi da se Ministarstvo pravde RS posebno zalaže da se ukine tzv. „institut proširene nadležnosti“ i „preuzimanje predmeta“.
Podsjeća se da je Zaključkom Narodne skupštine Republike Srpske obavezana Vlada Republike Srpske da pruži finansijsku podršku Fondaciji „Pomoć“ i Boračkoj organizaciji Republike Srpske, kako bi Boračka organizacija Republike Srpske, Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica i Ministarstvo unutršnjih poslova Republike Srpske, u skladu sa svojim nadležnostima, mogli da pruže stručnu, tehničku i finansijsku pomoć licima optuženim za ratne zločine i njihovim porodicama.
Narodna skupština očekuje da će Vlada Republike Srpske, na koju se i odnosi ovaj Zaključak, obezbijediti finansijska sredstva za podršku Fondaciji „Pomoć“ i na taj način pružiti finansijsku pomoć svima radi kojih je i osnovana ova Fondacija.
U nastavku 9. sjednice poslanici bi trebali da obrade preostale tačke Dnevnog reda:
Nacrt zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave;
Nacrt zakona o pozorišnoj djelatnosti;
Nacrt zakona o izmjenama Zakona o elektronskom poslovanju Republike Srpske;
Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske;
Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Radio – televiziji Republike Srpske;
Prijedlog strategije integralnog upravljanja vodama Republike Srpske 2015. – 2024. godina;
Nacrt omladinske politike Republike Srpske za period od 2016. do 2020. godine;
Izvještaj o realizaciji programa očuvanja biljnih genetičkih resursa Republike Srpske u periodu 2012. – 2014. godine;
Izvještaj o napretku u primjeni normativno – pravnih standarada za ravnopravnost polova u oblasti rada i zapošljavanja u Republici Srpskoj za period 2013. – 2014. godina;
Informacija o implementaciji Strategije za suzbijanje nasilja u porodici Republike Srpske (2014 – 2019) za 2014. godinu;
Informacija o realizaciji Omladinske politike Republike Srpske za period 2010. – 2015. godine, za period od 1. oktobar 2014. godine do 1. oktobar 2015. godine;
Prijedlog odluke o izradi Zoning plana područja posebne namjene „Janjske otoke“ po skraćenom postupku.
Izbor i imenovanja.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, u okviru prvog dijela Devete redovne sjednice, dva nacrta i sedam zakona.
Poslije trodnevne rasprave, tokom koje su narodni poslanici obradili 10 od ukupno 24 tačke dnevnog reda Devete sjednice, usvojeni su sljedeći akti: Zakon o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, Zakon o izmjenama Zakona o budžetskom sistemu, Zakon o stečaju, Zakon o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, Zakon o prevozu opasnih materija, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o republičkoj upravi, te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata.
Usvojena su i dva nacrta zakona: Nacrt zakona o sistemu internih finansijskih kontrola u javnom sektoru i Nacrt zakona o lokalnoj samoupravi koji je upućen u javnu raspravu, koja treba biti provedena u naredna dva mjeseca.
