Čubrilović na Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Jugoistočne Evrope i Višegradske grupe u Budimpešti: Republika Srpska i BiH čvrsto opredijeljene za evropske integracije

Datum: 
04.11.2019 - 12:00

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilovića danas je u Budimpešti u obraćanju na 9. Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Jugoistočne Evrope i država Višegradske grupe o proširenju EU poručio da su Republika Srpska i Bosna i Hercegovina odavno čvrsto opredijeljene za evropske integracije, i da imaju snažnu želju da što prije postanu punopravne članice Evropske unije.

Govor predsjednika Čubrilovića objavljujemo u cijelosti:

„Čast i zadovoljstvo mi je što vas mogu pozdraviti u ime Narodne skupštine Republike Srpske i u svoje ime. Takođe, drago mi je što danas učestvujem na ovom važnom skupu predsjednika parlamenata država Jugoistočne Evrope i država članica Višegradske grupe, na kojem ćemo razmijeniti mišljenje o veoma važnoj temi, posebno za nas koji dolazimo iz država iz Jugoistočne Evrope.

Kao što znate, Republika Srpska je državotvorni entitet Bosne i Hercegovine uspostavljene na osnovi Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja se sastoji iz dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Kolega koji je govorio prije mene predstavlja parlament Federacije Bosne i Hercegovine, a ja parlament Republike Srpske i na taj način ovdje je predstavljena cijela Bosna i Hercegovina.

Poštovane kolege,

vama je poznato da su Republika Srpska i Bosna i Hercegovina odavno čvrsto opredijeljene za evropske integracije, i da imaju snažnu želju da što prije postanu punopravne članice Evropske unije. Na tom putu postignuti su određeni pozitivni rezultati i, uprkos nekim našim unutrašnjim slabostima, taj proces je sad nepovratan. Naprotiv, u odnosu na vrijeme od samo nekoliko godina ranije, danas je javno mnjenje kod nas većinski usmjereno ka evropskim integracijama, a nema nijedne političke stranke koja je antievropski opredijeljena.

Narodna skupština Republike Srpske unazad nekoliko godina gotovo svu legislativu koju donosi uskladila je sa pravnim tekovinama Evropske unije. Primjera radi, na prije tri dana završenoj redovnoj sjednici našeg parlamenta usvojeno je više zakona usklađenih sa propisima Evropske unije, kao što je donesena i Strategija za unapređenje i zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina u Republici Srpskoj za period od 2020. do 2024. godina. Navedeno potvrđuje našu proevropsku orijentaciju. I drugi organi i institucije vlasti u Republici Srpskoj takođe su posvećene ispunjavanju svojih obaveza, s ciljem što bržeg napredovanja ka Evropskoj uniji.

To napredovanje Republike Srpske i Bosne i Hercegovine ka članstvu u zajednici evropskih država i naroda bilo bi i brže da su na vrijeme implementirani rezultati parlamentarnih izbora u BiH, održanih prije više od godinu dana. Naime, na nivou institucija BiH, kao zajedničke države čiji su sastavni dijelovi dva entiteta, još nisu konstituisani svi organi vlasti. Poseban je problem što nije formiran važan organ izvršne vlasti – Savjet ministara BiH, zbog toga što se njegovo neformiranje najviše osjeća upravo u koordinaciji aktivnosti na popunjavanju Upitnika Evropske komisije, te rješavanja problema u sferi ilegalne migracije sa kojom je i Bosna i Hercegovina suočena već godinu-dvije. Mi iz Republike Srpske ne postavljamo nikakve uslove za konstituisanje Savjeta ministara i čekamo da ista svijest preovlada i u Federaciji BiH. Što se tiče Narodne skupštine Republike Srpske, siguran sam da ćemo maksimalno odgovorno raditi na tome da se što prije formira Savjet ministara BiH i da se ispunjavaju druge obaveze koje nas čekaju na putu evropskih integracija.

Nema sumnje, u tim aktivnostima trebaće nam pomoć država članica Evropske unije. Zbog toga izražavam posebnu zahvalnost državama-članicama Višegradske grupe koje su spremne da nam pomognu, da u naše ime govore u institucijama Evropske unije. Vjerujem da ni kolege iz parlamenata ostalih zapadnobalkanskih i jugoistočno-evropskih država neće imati ništa protiv toga da se relevantni subjekti iz država Višegradske grupe intenzivnije uključe u naše napore da ispunimo uslove kako bismo i mi bili primljeni u Evropsku uniju.

Zbog toga sa žaljenjem konstatujem da su posljednje odluke Savjeta Evropske unije po kojima je, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, makar i privremeno, zaustavljen put napredovanja ka Evropskoj uniji. To, ukoliko se brzo ne prevaziđe, može destimulativno djelovati na evrounijski entuzijazam u ostalim državama Zapadnog Balkana. Da se to ne bi desilo, nama treba jasna perspektiva daljnjeg proširenja Evropske unije i na sve države  Jugoistočne Evrope. Manje je važno da li će se taj proces završiti do 2025. ili 2027. godine, od nagovještaja da bi se on mogao redefinisati ili usloviti nekim novim elementima ili sadržajima odnosa između zapadnobalkanskih i država Evropske unije. Nama ne odgovara ideja tzv. strateškog partnerstva, tj. parcijalnog učešća u Evropskoj uniji, nego samo integralnog, pa makar do njega kasnije došli.

Imajući u vidu prethodno navedeno, podržavam Izjavu iz Budimpešte o proširenju Evropske unije koju su podržale države Višegradske grupe. Zahvaljujem se na tom naporu i spremnosti da nam pružite pomoć na putu u Evropsku uniju, a državi domaćinu ovog skupa, Mađarskoj, zahvaljujem na gostoprimstvu i odličnoj organizaciji konferencije“.