Narodni poslanik Dragomir Vasić predsjednici Vlade Republike Srpske

Verzija za štampanjePDF верзија

PITANJE:

Narodni poslanik Dragomir Vasić, Klub poslanika SDS-SRS RS postavio je na Drugoj sjednici održanoj 9. februara 2015. godine

POSLANIČKO PITANJE

VLADA REPUBLIKE SRPSKE

-Predsjedniku

Kog datuma je počeo Strukturalni dijalog o pravosuđu, koliko sastanaka i sa kojom temom je održano, koji je napredak postignut? Zna li Vlada šta joj je cilj dijaloga i kada se planira okončanje istog?

ODGOVOR:

Broj: 08.020/052-1175/15

Datum: 09.03.2015. godine

NARODNA SKUPŠTINA

REPUBLIKE SRPSKE

PREDMET: Odgovor na poslaničko pitanje, dostavlja se.-

Narodni poslanik Dragomir Vasić, Klub poslanika SDS-SRS RS, postavio je na Drugoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, održanoj dana 09.02.2015. godine, poslaničko pitanje, koje glasi:

„Kog datuma je počeo Strukturalni dijalog o pravosuđu, koliko sastanaka i sa kojom temom je održano, koji je napredak postignut? Zna li Vlada šta joj je cilj i kada se planira okončanje istog?“

U skladu sa članom 82. Poslovnika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 10/09), kao i članom 264. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 31/11), dajemo slijedeći

O D G O V O R

Početkom maja 2011. godine u Banjaluci je održan sastanak između najviših predstavnika vlasti Republike Srpske i predstavnika Evropske komisije, kad je postignut sporazum da se odloži referendum na kojem su se građani Republike Srpske trebali izjasniti o zakonima nametnutim od strane Visokog predstavnika, a posebno o Zakonu o Sudu Bosne i Hercegovine, te da se umjesto referenduma pristupi Strukturalnom dijalogu o pravosuđu, posebno koje se tiče pravosuđa na nivou Bosne i Hercegovine.

Cilj Strukturalnog dijaloga je prvenstveno redefinisanje mjesta i uloge Suda i Tužilaštva BiH, kao i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te jačanje vladavine prava, nezavisnog pravosuđa i borbe protiv organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala. Posebno ističemo da sa radom Suda i Tužilaštva BiH, a naročito što se tiče procesuiranja ratnih zločina, svoje nezadovoljestvo su iskazali Narodna skupština Republike Srpske,  Vlada Repblike Srpske, vladine i nevladine organizacije Republike Srpske, građani Republike Srpske, a posebno lica koja su osuđena od strane Suda BiH retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH.

Do sada je održano šest sjednica Strukturalnog dijaloga između Bosne i Hercegovine, s jedne strane (u kojoj su aktivno učestvovali predstavnici Republike Srpske) i Evropske komisije, s druge strane, a na kojim sastancima se uglavnom raspravljalo o organizaciji nadležnosti Suda BiH, Tužilaštva BiH, kao i redefinisanju uloge i mjesta Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.

Sve pravosudne institucije na nivou Bosne i Hercegovine su rezultat zakona kojeg je nametnuo Visoki predstavnik, mimo volje Republike Srpske, ali su naknadno potvrđeni od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, čijom potvrdom su se stekli formalno pravni uslovi za izmjenu ovako nametnutih zakona. Cilj Republike Srpske u Dijalogu jeste da se u potpunosti zadrži postojeća organizacija i nadležnost pravosudnih institucija na nivou Republike Srpske, a posebno da se ne dozvoli bilo kakva ingerencija Suda BiH u odnosu na pravosuđe Republike Srpske, te da ne postoji ustavni osnov ni bilo kakva potreba za osnivanje Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine.

Raspravljajući Informaciju o Strukturalnom dijalogu o reformi pravosuđa između Bosne i Hercegovine i Evropske komisije, Narodna skupština Republike Srpske je na 29. sjednici, održanoj 02. oktobra 2013. godine, između ostalog, konstatovala da Strukturalni dijalog teče sporo bez očekivanog napretka, zbog generalno lošeg stanja u pravosuđu Bosine i Hercegovine.

Takođe, se konstatuje da predstavnici pravosudnih institucija na nivou Bosne i Hercegovine koče evropske procese, što je potpuno nedopustivo, a posebno iz razloga što upravo te institucije trebaju biti predmet glavnih reformskih promjena. Narodna skupština je pozitivno ocijenila i podržala rad Delegacije iz Republike Srpske i zahtijeva intenzivniju aktivnost i konkretne rezultate u razumnom roku, kao i predlaganje novih zakona u sistemu pravosuđa.

Posebno konstatujemo da je nepravda Suda i Tužilaštva BiH činjena retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH i ta praksa je bila u primjeni sve dok Sud za ljudska prava u Strazburu nije donio odluku u predmetu Maktouf – Damjanović, u kojoj je ovaj sud konstatovao da retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH, Sud Bosne i Hercegovine krši član 7. Međunarodne Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ovo ima posebnu težinu ako ljudska prava krši Sud, čija osnovna svrha je da vrši zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kršenih od strane drugih institucija.

Još uvijek ne možemo biti zadovoljni sa implementacijom ove odluke, jer svi oni koji su suđeni retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH, po našem mišljenju, moraju biti na neki način „rehabilitovani“, odnosno Bosna i Hercegovina, kao stranka u ovom postupku i svi ostali relevantni činioci, moraju učiniti dodatne radnje u cilju ispravke nepravde koja je učinjena prema ovako osuđenim licima. Ovdje se ne radi samo o formi nego i o suštinskom pitanju i obavezi Bosne i Hercegovine, kao stranke u postupku, da u cjelosti implementira odluku u slučaju Maktouf – Damjanović.

Takođe Vas obavještavamo da je Odbor za bezbjednost i Odbor za boračko-invalidsku zaštitu, na zajedničkoj sjednici održanoj 27.02.2014. godine, raspravljao Informaciju Ministarstva pravde o Strukturalnom dijalogu o reformi pravosuđa između Evropske komisije i Bosne i Hercegovine, kao i Informaciju Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, razmatrajući navedene Informacije, kao i diskusije o istima i ova dva Odbora će Narodnoj skupštini Republike Srpske predložiti određene zaključke po ovim pitanjima.

Činjenica je da bez obzira na rezultate koji su postignuti u Strukturalnom dijalogu, Strukturalni dijalog je jedini način da u daljim pregovorima, kako sa predstavnicima zajedničih institucija Bosne i Hercegovine, tako i sa predstavnicima Evropske komisije, iznađemo rješenja koja mogu zadovoljiti interese Republike Srpske.

Riječ je o pitanjima koja se ne mogu jednostrano riješiti i jedina mogućnost je da uz posredstvo Evropske komisije se iznađu rješenja koja su opšte prihvaćena kao dobra rješenja u zemljama koja imaju razvijenu demokratiju.

                                                                                                     M I  N I S T A R

                                                                                                        Anton Kasipović

 

 

 

 

09.02.2015

Ime poslanika:

Saziv: 
9