Poslanici apsolvirali sve tacke dnevnog reda 19. sjedenice

Datum: 
05.07.2017 - 20:45

Poslanici Narodne skupština Republike Srpske apsolvirali su sve tačke 19. redovne sjednice, a "Dan za glasanje" biće održan u čevrtak u 10 časova.

Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske predložila je Narodnoj skupštini da za člana Državne regulatorne komisije za električnu energiju iz Republike Srpske predloži Miodraga V. Simovića.

Komisija je predložila Narodnoj skupštini da se Danijela Stefanović razrješi dužnosti člana u Komisiji za žalbe na lični zahtjev.

Komisija je predložila Narodnoj skupštini da donese odluku o prijevremenom stupanju na snagu Odluke o izboru vršioca dužnosti pravobranioca Republike Srpske, te da donese odluku o  izboru Ljiljane Grbić za vršioca dužnosti pravobranioca Republike Srpske.

Komisija je predložila Narodnoj skupštini da izabere Radu Rastoka za direktora Agencije za bankarstvo Republike Srpske, a da za njegovog zamjenika izabere Mladena Kovačevića.

Komisija je predložila Narodnoj skupštini da Savu Minića razrješi dužnosti spoljnog člana Odbora za lokalnu samoupravu, a da Ranka Karapetrovića izabere za spoljnog člana Odbora za lokalnu samoupravu.

Poslanici su razmotrili Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj po Projektu podrške zapošljavanja.

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da je cilj projekta podrške zapošljavanju povećanje zaposlenosti u privatnom sektoru odabranih ciljnih grupa registrovanih nezaposlenih lica, prije svega mladih, dugoročno nezaposlenih i osoba koje imaju više od 40 godina, te jačanje službi Zavoda za zapošljavanje.

Obrazlažući Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci - Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj po Projektu podrške zapošljavanja, Tegeltija je naveo da je riječ o zaduženju od 21 milion evra, što predstavlja 42 odsto od 50 miliona evra ukupnog zaduženja za BiH.

On je rekao da se sredstva zajma odobravaju Srpskoj pod uslovima roka otplate od 32 godine, period odgode plaćanja od sedam godina, kamatnu stopu koja se obračunava u vrijednosti Euribora uvećanog za varijabilni raspon, te otplatu glavnice polugodišnje - 15. maja i 15. novembra.

Obavljena je rasprava o Informaciji o provođenju Strategije bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske 2013-2022. godina u 2016. godini.

Na putevima Republike Srpske prošle godine poginulo je 130 lica, dok ih je 703 teže, a 2.878 lakše povrijeđeno, navedeno je u informaciji o sprovođenju Strategije bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske 2013-2022. godina za prošlu godinu.

U Srpskoj su se dogodile 9.783 saobraćajne nezgode, od kojih 121 sa poginulim licima, 577 sa teško i 1.741 sa lakše povrijeđenim licima, te 7.344 nezgode sa materijalnom štetom.

Obrazlažući informaciju na sjednici Narodne skupštine Srpske, pomoćnik ministra saobraćaja i veza Nataša Kostić rekla je da se ukupan broj saobraćajnih nezgoda povećao za četiri odsto u odnosu na referentnu 2011. godinu, te je konstatovala da nije uspostavljen Strategijom projektovani trend smanjenja broja saobraćajnih nezgoda.

"Iako broj saobraćajnih nezgoda ima tendenciju porasta, ohrabruje podatak da je broj nezgoda sa poginulim i teško povrijeđenim licima manji u odnosu na 2015. godinu, kao i u odnosu na baznu 2011. godinu", navela je Kostićeva.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović ocijenio je da bi sredstva koja bi se uštedjela od smanjenja broja saobraćajnih nezgoda mogla biti iskorišćena za mnoge korisne namjene, poput izgradnje bolnica.

Čubrilović je rekao da je upravljanje bezbjednošću saobraćaja složen proces koji se prati kroz razne grane i institucije, te da je u savremenom svijetu dostigao nivo da je gotovo moguće projektovati kada će neka saobraćajna nesreća i u kojem kapacitetu da se desi.

On je, tokom rasprave o informaciji o sprovođenju Strategije bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske za period 2013-2022. godina, za prošlu godinu, istakao da je korisno praviti presjeke sprovođenja strategije, te da je ova informacija korisna i za donošenje mnogih zaključaka.

Čubrilović je napomenuo da je Srpska zajedno sa ostalim zemljama članicama UN prihvatila niz rezolucija o bezbjednosti saobraćaja.

Prije toga, obavljena je rasprava o Informaciji o realizaciji zajedničkih projekata rješavanja stambenih pitanja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika.

Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Davor Čordaš izjavio je danas da je u BiH podneseno oko 60.000 zahtjeva za obnovu imovine, od čega u Srpskoj oko 30.000.

Predstavljajući u parlamentu Republike Srpske informaciju o realizaciji zajedničkih projekata rješavanja stambenih pitanja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika, on je rekao da na području Srpske ima 65.786 oštećenih stambenih jednica, a u Federaciji BiH 80.484.

Čordaš je dodao da je broj obnovljenih objekata na područiju Srpske 72.388, a FBiH 232.367.

On je naveo da Ministarstvo planira u ovoj i narednoj godini da implementira projekte ukupne vrijednosti 80,1 milion KM za potrebe 2.093 korisnika.

Obavljena je rasprava o Izvještaju o izvršenju plana rada i finansijskog plana Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske za period 01.01 – 31.12.2016. godine.

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske Srđan Todorović naveo je da je Fond prošle godine ostvario ukupne prihode od naknada u iznosu od oko 7,4 miliona KM.

Obrazlažući izvještaj o izvršenju plana rada i finansijskog plana Fonda za prošlu godinu, Todorović je naveo da je Fond ostvario rashode u iznosu od oko 3,7 miliona KM i manji su u odnosu na usvojeni finansijski plan za oko 56 odsto.

U ovom izvještaju navodi se da je neraspoređeni višak rashoda nad prihodima za tekuću godinu, prema godišnjem računu za 2016. godinu, utvrđen u iznosu od oko 3,7 miliona KM, dok je neraspoređeni višak prihoda nad rashodima Fonda iz prethodnih godina /period 2007-2015. godina/ iznosio oko 1,5 miliona KM.

"U 2016. godini Fond je odobrio i ugovorio korišćenje sredstava u iznosu od oko 1,7 miliona KM za 60 projekata u području zaštite životne sredine i energetske efikasnosti", rekao je Todorović.

Prije toga, obavljena je rasprava o Izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o reviziji finansijskih izvještaja Javnog preduzeća „Robne rezerve Republike Srpske“ a.d. Banja Luka za period 01.01 – 31.12.2015. godine.

Poslanici su u utorak razmotrili Izvještaj Komisije za koncesije Republike Srpske o radu i finansijski izvještaj za 2016. godinu.

Predsjednik Komisije za koncesije Republike Srpske Radenko Đurica izjavio je da je iznos uplaćenih koncesionih naknada prošle godine bio veći za više od 15 miliona KM u odnosu na 2015. godine.

Predstavljajući u Narodnoj skupštini Srpske finansijski i izvještaj o radu Komisije za koncesije za prošlu godinu, Đurica je rekao da je ovo povećanje rezultat toga što je u prošloj godini zaključen veći broj ugovora o dodjeli koncesije u odnosu na 2015. godinu.

U prošloj godini zaključeno je 18 ugovora o dodjeli koncesija iz raznih oblasti.

Zaključeno je ukupno šest ugovora o koncesiji iz oblasti korišćenja poljoprivrednog zemljišta i vodnog dobra.

U oblasti korišćenja poljoprivrednog zemljišta iznos uplate koncesione naknade u budžet Republike Srpske bio je veći za 186.966 KM, što je rezultat povećanog obima kontrola i aktivnosti u vezi sa korišćenjem koncesionih dobara.

Obavljena je rasprava i o Prijedlogu strategije upravljanja otpadom za period 2017 - 2026. godine, kao i o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara.

Razlozi za donošenje izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od požara odnose se na potrebu propisivanja obaveze vlasnicima objekata u kojima se okuplja veći broj lica da sprovedu adekvatne mjere zaštite od požara za koje je potrebna saglasnost MUP-a, te obaveze za jedinice lokalne samouprave da formiraju dimnjačarske službe.

Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Srđan Obradović, obrazlažući Narct zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara u Narodnoj skupštini Srpske, rekao da je analizom efekata primjene ovog zakona uočena potreba za izmjenom i dopunom pojedinih normi da bi se na što bolji i efikasniji način dostigli ciljevi koji su se željeli postići njegovim usvajanjem.

On je dodao da su razlozi i u povećanju odgovornosti projektanata zaštite od požara i projektantskih kuća koje izrađuju elaborate mjera zaštite od požara, podizanje nivoa svijesti o zaštiti od požara kod djece i omladine propisivanjem obaveze za predškolske i školske ustanove za utvrđivanje i sprovođenje programa edukacije zaštite od požara.

Poslanici su razmatrali i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima.

Pomoćnik ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Miladin Gaćanović rekao je da nova zakonska rješenja u oblasti komunalnih djelatnosti traže izgradnju novih toplana i prelazak na korišćenje novih energenata, prvenstveno bio-mase, te izgradnju postrojenja koja rade na principu kogeneracije.

Gaćanović je u Narodnoj skupštini Republike Srpske rekao da su tokom primjene Zakona o komunalnim djelatnostima uočeni određeni problemi u radu pojedinih komunalnih preduzeća, prvenstveno onih koja se bave proizvodnjom i isporukom toplotne energije.

Obrazlažući Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima, on je naveo da su promjene i zbog učestalih zahtjeva korisnika grijanja za prestanak korišćenja grijanja, odnosno isključenje sa gradskih sistema u zgradama gdje postoji jedinstven tehničko-tehnološki sistem i etažna svojina. Gaćanović je naveo da su u ranijoj praksi u zgradama bili sada tehnički prevaziđeni sistemi grijanja koji ne omogućavaju mjerenje isporučene energije za svakog etažnog vlasnika, niti je isključenje sa sistema grijanja jednostavno i jeftino.

Poslanici su razmatrali i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima Republike Srpske.

Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović rekao je da se izmjenama i dopunama Zakona o sudovima pristupilo zbog odluke Ustavnog suda Republike Srpske kojom je utvrđeno da jedan član zakona nije u saglasnosti sa Ustavom.

Kasipović je rekao da je uklonjena neustavna odredba, te se precizira da Vrhovni sud Srpske obezbjeđuje jedinstvenu primjenu propisa, a s tim u vezi se propisuje i u kojim slučajevima se saziva sjednica odjeljenja Vrhovnog suda.

"Ustavom Srpske propisano je da Vrhovni sud obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona, a pravna shvatanja zauzeta na sjednicama odjeljenja suda predstavljaju jedan od instrumenata za obezbjeđivanje jedinstvene primjene zakona i principa jednakosti stranaka pred zakonom", rekao je Kasipović obrazlažući Nacrt zakona o izmjeni i dopuni Zakona o sudovima.

On je naveo da se vrši i usklađivanje sa organizacijom pravosudnih institucija u Republici Srpskoj.

Prije toga, poslanici su obavili raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima, te Nacrtu zakona o gasu.

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je pred poslanicima Narodne skupštine Srpske da se Nacrtom zakona o gasu uređuje način organizovanja, regulacija i funkcionisanje sektora prirodnog gasa, uslovi za uredno, kvalitetno i sigurno snabdijevanje kupaca prirodnim gasom, te pristup tržištu.

Đokić je dodao da se uređuje i način obavljanja djelatnosti transporta, distribucije, skladištenja i snabdijevanja prirodnim gasom na teritoriji Republike Srpske.

U obrazloženju ovog nacrta navedeno je da su djelatnosti u sektoru prirodnog gasa - transport i upravljanje transportnim sistemom, snabdijevanje prirodnim gasom, kao i snabdijevanje prirodnim gasom u obavezi javne usluge, te distribucija i upravljanje distributivnim sistemom, skladištenje i upravljanje sistemom za skladištenje prirodnog gasa i upravljanje postrojenjem za tečni prirodni gas.

"Dozvole za obavljanje djelatnosti transporta i upravljanja sistemom za transport i za distribuciju i upravljanje sistemom za distribuciju prirodnog gasa izdaju se na period od najmanje 15 godina, a najduže do 30 godina, a za sve ostale djelatnosti, najduže do deset godina", rekao je Đokić.