Čubrilović: Republika Srpska u potpunosti opredijeljena za integraciju u EU

Datum: 
23.02.2018 - 13:00

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović danas je prisustvovao Konferenciji "Zapadni Balkan i članstvo u EU: Jača regionalna saradnja u cilju bržeg procesa evropskih integracija", koja se održava u Banskom dvoru u Banjaluci.

Predsjednik Čubrilović obratio se skupu tokom prve sesije o parlamentarnoj dimenziji procesa evropskih integracija.

Govor predsjednika Čubrilovića prenosimo u cjelosti:

„Nova strategija Evropske unije o Zapadnom Balkanu predstavlja procjenu sposobnosti država da se pridruže Evropskoj uniji. Ova strategija pruža jasniju perspektivu za zemlje Zapadnog Balkana, ali i ukazuje na brojne izazove i teškoće u integracionim procesima.

Bosna i Hercegovina, uz pomoć Unije, treba ubrzati procese kako bi njeno zaostajanje u integracijama bilo što kraće. Važno je da zemlje Zapadnog Balkana prije punopravnog članstva u Evropskoj uniji, riješe otvorena pitanja koja bez aktivnije pomoći Unije nije moguće učiniti. Međudržavni i nacionalni odnosi na Zapadnom Balkanu se prožimaju i za stabilnost regiona nužno je riješiti i jedne i druge sporove.

Svjesni smo da je vladavina prava jedan od osnovnih temelja svih uspješnih demokratskih društava. Ovaj princip podrazumijeva sveobuhvatne i radikalne promjene u društvu i državi prvenstveno, s ciljem poštivanja Ustava i zakona. Nezavisnost pravosuđa, suzbijanje korupcije, ostvarivanje ljudskih sloboda i prava nije moguće bez ustavnosti i zakonitosti.

U predpristupnoj fazi, neophodno je nastaviti sa reformama na osnovu vladavine prava, ali cjelovita realizacija ovih reformi moguća je tek zatvaranjem pregovaračkih poglavlja. Stoga, vladavina prava ostaje kao trajni princip u svim fazama evropskih integracija.

Strategija Evropske unije je novi pristup procesu integracija, jer ukazuje na potrebu sveobuhvatnih reformi prije sticanja kandidatskog statusa i zvaničnog otvaranja pojedinih poglavlja. Samo, ako se određeni problemi u pravnom, ekonomskom i političkom sistemu razriješe prije otvaranja poglavlja, tada će integracioni procesi biti efikasniji.

Veoma korisno bi bilo da zemlje Zapadnog Balkana djeluju zajedno kao svojevrsna „mala Evropa“, i da, na osnovu kompromisa i međusobnog uvažavanja, rješavaju otvorena pitanja. Bez obzira na spremnost predstavnika regionalnih vlada da zajedno sarađuju u procesu evropskih integracija, mogućnosti ovih zemalja su ograničene ekonomskom nerazvijenošću ovoga područja.

Zbog velikih razlika u ekonomskom razvoju zemalja Zapadnog Balkana, različite su i pojedinačne agende. Evropska unija u svojoj agendi sadrži razvoj nauke, obrazovanja, digitalizaciju, jačanje konkurentnosti privrede, produktivnosti, povećanje zaposlenosti i smanjenja siromaštava.

Bosna i Hercegovina u svojoj agendi ima fiskalnu održivost, stvaranje poslovne klime, reforme u oblasti radnog zakonodavstva i socijalne zaštite, vladavinu prava i reformu javne uprave. Zato su potrebni dodatni napori i pomoć Evropske unije, jer je evropska agenda razvojna i sveobuhvatna, ekonomski održiva i donosi benefite građanima, a agenda BiH je restriktivna i dijelom je na teret građana.

Činjenica je da se u Evropsku uniju teško može integrisati ekonomski nerazvijena zemlja i da je najvažniji aspekt integracija brži ekonomski razvoj zemalja prije punopravnog članstva.

Neophodno je da Evropska unija svoju politiku proširi i na zemlje koje pristupaju, jer sadašnji obim predpristupne pomoći kroz programe IPA je dobrodošao, ali je nedovoljan za održiv i sveobuhvatan ekonomski razvoj na ovom području.

U navedenom kontekstu, potrebno je da Evropska unija donese novu strategiju finansijske pomoći i investicija za Zapadni Balkan, s ciljem da se ovo područje znatno brže ekonomski razvija. Ovdje su posebno značajni projekti infrastrukture, komunikacije i energetike, jer bi se zemlje kroz ove projekte funkcionalnije povezivale i stvarale uslove za novo investiranje. Takođe, bolji status poljoprivrede i pristup evropskom tržištu predstavljaju bitan faktor razvoja, posebno ruralnih područja. Bez nove i sveobuhatne investicione strategije Evropske unije usmjerene na kapitalne projekte, evropske integeracije će izgubiti zamah.

Politički lideri su svjesni da je ukupni proces integracija relativno dug i složen. Međutim, uspjeh evropskih integracija zavisi i od podrške naroda i građana, jer bez ove podrške nije moguća sprovođenje neophodnih reformi. Da bi građani održali pozitivan odnos prema procesu evropskih integracijama, potrebno je da oni u realnom životu prepoznaju konkretne benefite i da im se poboljša životni standard. Raspoloženje građana utiče na izborni rezultat, na poziciju političkih partija i strukturu predstavničkih tijela, a što indirektno utiče i na opredijeljenost zemalja za evropske integracije.

U narednim procesima evropskih integracija uloga predstavničkih tijela će imati sve veći značaj. Potrebna je što bliža saradnja parlamenata u Bosni i Hercegovini, jer u fazi analitičkog pregleda i otvaranja i zatvaranja poglavlja neophodna je stalna i usaglašena saradnja. Mehanizam koordinacije se do sada pokazao kao uspješan model integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, što ukazuje da saradnja, kompromis i međusobno uvažavanje predstavljaju principe na kojima se ovi procesi mogu uspješno ostvarivati.

Republika Srpska, kao sastavni dio Bosne i Hercegovine, u potpunosti je opredijeljena da zajedno sa Federacijom Bosne i Hercegovine, i organima i institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ostvaruje integracije kao svoje strateško opredjeljenje.

U zakonodavnom procesu, na prijedlog Vlade, Narodna skupština Republike Srpske donosi zakone koji su usklađeni sa evropskim pravom. Usklađivanje zakonodavastva je samo jedan aspekt integracija koji neće biti dovoljan ako ga ne bude pratio odgovarajući ekonomski razvoj i poboljšanje životnog standarada građana.

Pred nama su velike teškoće i izazovi koje možemo savladati samo zajedno, uz međusobno uvažavanje i saradnju sa institucijama Evropske unije“.

Konferenciji su prisustvovali Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Igor Crnadak, ministar inostranih poslova BiH, Kristijan Dan Preda, član Evropskog parlamenta i izvjestilac za BiH, Jadranka Joskimović, ministar za evropske integracije Republike Srbije, Vladimir Orlić, predsjednik parlamentarnog Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Narodne skupštine Republike Srbije, Nikola Lovrinović, predsjednik Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH, Edin Mušić, predsjednik komisije za evropske integracije Parlamenta Federacije BiH i brojne druge visoke zvanice, ambasadori i gosti.

Predsjednik Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine Republike Srpske Branislav Borenović rekao je da je važno što su sve parlamentarne stranke formalno za evrointegracije.

"U vezi s tim imamo konsenzus", rekao je Borenović na ministarskoj konferenciji "Zapadni Balkan i članstvo u EU: Jača regionalna saradnja s ciljem bržeg procesa evropskih integracija".

On je naveo da BiH u evrointegracije treba ići snažno i uz saradnju sa zemljama regiona, iako na tom putu postoje brojni izazovi.

"Važno je napraviti plan integracija BiH u EU. Podrška građana postoji i to treba iskoristiti", rekao je Borenović.

Domaćin međunarodne ministarske konferencije o temi evropskih integracija BiH i zemalja regiona bilo je Ministarstvo inostranih poslova BiH.